Otvorenje izložbe, četvrtak 27. 2. 2025. u 19 h
U Holandskoj kući u Sisku hrvatska će javnost dobiti izuzetnu priliku na jednom mjestu vidjeti fantastičan niz djela jednog od najvećih slikara hrvatske moderne Milana Steinera. Po prvi puta u Sisku ljubitelji slikarstva imat će priliku za širok uvid u petogodišnji intenzivan likovni život slikara rođenog u Sisku, koji je u svojem kratkom životu stvorio impresivni opus radova vrlo širokog broja tema. O važnosti Steinera na nacionalnoj kulturnoj karti pokazuje i činjenica da se najpoznatija Steinerova slika „Na kiši“ nalazi u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.
Najistaknutija mjesta u Steinerovom opusu inspirirana su zagrebačkom svakodnevnicom što ga čini najzagrebačkijim slikarom iako je jednako bio inspiriran i Siskom. Steiner je u zbirci svojih djela ostavio vedute i pejzaže, portrete, figure, interijere i aktove, izvedene u nizu: akvarela, pastela, crteža ugljenom, olovkom, perom i kredom, ulja na platnu, bakropisa i litografija. Javnost je posljednju priliku za susret sa Steinerovim opusom imala u „Art salonu Zagreb“ 2019. godine.
„Ponosna sam što se Steiner konačno vraća u svoj rodni Sisak, u mjesto kojem se sve do kraja svog kratkog života uvijek vraćao i kojeg je volio ovjekovječiti u svojim djelima. Od sada će Sisak biti nezaobilazna točka proučavanja hrvatske moderne, a naš grad upravo je postao još privlačniji kulturnoj publici“, izjavila je prilikom susreta s timom koji priprema izložbu Steinerovih radova „U snu Stenier“ gradonačelnica Kristina Ikić Baniček.
Naslov izložbe „U snu Steiner“ odnosi se na zapis sna Miroslava Krleže o Steineru iz 1919. godine, ali i na dugogodišnji san Siska da opus Milana Steinera trajno i javno bude predstavljen u njegovu rodnom gradu. Kako kaže ravnateljica Gradske galerije Striegl Alma Trauber, ova izložba nije još jedna u nizu izložbenih retrospektiva umjetnika ili prikaz fundusa, već kritički ukazuje na početke i temelje hrvatske moderne, ali i razotkriva neizvjesni i hrabri put kojeg je prošao opus umjetnika Milana Steinera do današnjeg vremena.
